Isi mmalite foto,EPA

Ndị ọkà mmụta ihe ochie nke Ịtali achọpụtala ihe oyiyi ọla iri abụọ na anọ e chekwara nke ọma na Tuscany bụ́ ndị e kweere na e rela azụ n’oge ndị Rom oge ochie.

Achọpụtara ihe oyiyi ndị a n'okpuru mkpọmkpọ ebe apịtị nke ụlọ ịsa ahụ oge ochie dị na San Casciano dei Bagni, obodo dị n'elu ugwu dị na mpaghara Siena, ihe dịka 160km (100 kilomita) n'ebe ugwu nke isi obodo Rome.

N'ịkọwa Hygieia, Apollo na chi ndị Gris na Rom ndị ọzọ, ọnụ ọgụgụ ndị a kwuru na ọ dị ihe dị ka afọ 2,300.

Otu ọkachamara kwuru na nchọta ahụ nwere ike "ịdegharị akụkọ ihe mere eme".

Ọtụtụ n'ime ihe oyiyi ahụ - nke achọtara n'okpuru ebe ịsa ahụ n'akụkụ ihe dị ka mkpụrụ ego ọla kọpa 6,000, ọlaọcha na ọla edo - dị n'etiti narị afọ nke abụọ BC na narị afọ nke mbụ AD. Oge ahụ gosipụtara oge "nnukwu mgbanwe na Tuscany oge ochie" ka mpaghara ahụ si na Etruscan gbanwee gaa n'ọchịchị ndị Rom, ndị ọrụ omenala Ịtali kwuru.

Jacopo Tabolli, onye osote prọfesọ sitere na Mahadum maka ndị mba ọzọ dị na Siena bụ onye na-eduzi ebe a na-egwupụta ihe, tụrụ aro na etinyela ihe oyiyi ndị ahụ n'ime mmiri ọkụ n'ụdị ememe. “Ị na-enye mmiri ahụ n’ihi na i nwere olileanya na mmiri ahụ na-enyeghachi gị ihe,” ka o kwuru.

A ga-ebuga ihe oyiyi ndị ahụ, nke mmiri na-echekwa na ụlọ nyocha mweghachi dị na Grosseto dị nso, tupu emechaa egosipụta ya na ụlọ ngosi ihe mgbe ochie ọhụrụ na San Casciano.

Massimo Osanna, onye isi ụlọ ọrụ ngosi ihe mgbe ochie nke steeti Italy, kwuru na nchọta a bụ ihe kacha mkpa kemgbe Riace Bronzes na “n'ezie otu n'ime ọla kọpa kacha pụta ìhè emere n'akụkọ ihe mere eme nke Mediterranean oge ochie”. Riace Bronzes - nke a chọtara na 1972 - gosipụtara ụzọ abụọ nke ndị dike oge ochie. Ekwenyere na ha malitere na gburugburu 460-450BC.